Ime tvrtke već su nadmašili: Od hobi druženja u astronomskom društvu stigli su do Europske svemirske agencije

Često u industriji postoje gotova rješenja koja se samo implementiraju, ali mi razvijamo svoja rješenja, kaže nam Aldin Ćebo
 
Kao što joj i samo ime govori, na hrvatskom IT nebu već neko vrijeme prisutna je ‘‘zvijezda u nastanku‘‘. Tvrtka Protostar Labs sa sjedištem u Belišću, a razvojnim uredom u Osijeku, doduše, mogla bi se već karakterizirati i kao zvijezdom, s obzirom na to da su onaj temeljni proces nastajanja već odradili, jer su se u međuvremenu uspjeli dokazati i etablirati na svjetskom tržištu u području rješenja baziranih na umjetnoj inteligenciji (AI) i računalnom vidu. Toliko da su u međuvremenu počeli raditi i za Europsku svemirsku agenciju (ESA). U čemu ima i jako puno simbolike, s obzirom na to da je cijela ova priča pokrenuta u Astronomskom društvu Anonymus u Valpovu, gdje su se okupljali i družili ključni ljudi projekta Protostar Labs, ujedno i prijatelji s osječkog Fakulteta elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija.
 
– Da, prva neformalna osnivačka skupština tvrtke održana je u Astronomskom društvu u Valpovu, gdje smo se okupljali kao zaljubljenici u astronomiju, ali i IT i gdje se uvijek pričalo o novim idejama, tehnologijama… Krajem 2019. godine shvatili smo da je kucnuo čas da krenemo s razvojem novih rješenja u industriji baziranoj na AI i računalnom vidu – kaže Filip Novoselnik, suosnivač i direktor Protostar Labsa, koja je od tvrtke s dva zaposlenika do danas narasla na 15 zaposlenih koji rade u prostoru Poduzetničkog inkubatora BIOS, inače jednog od onih u Hrvatskoj iz kojeg su potekle neke od naših najjačih IT tvrtki. Takva bi ubrzo mogla i trebala biti i ova, premda su već sad ozbiljan igrač na tržištu. U Osijek su, inače, iz Poduzetničkog inkubatora Polet u Belišću odakle su krenuli i gdje im je i dalje sjedište, 2020. godine preselili razvojni ured zbog lakšeg privlačenja kadrova s FERIT-a i bržeg širenja, a nakon što su shvatili da idu u pravom smjeru.
 

 
– Proboj na tržište nije bio jednostavan, jer smo se usmjerili prema industriji gdje su sve velike tvrtke s dugom tradicijom i jednoj ovako maloj tvrtki nije lako pridobiti ih i uvjeriti da možemo razviti dobra industrijska rješenja. No uspjeli smo u tome. Tako se danas jedno naše rješenje primjenjuje u proizvodnji rotora i statora za male elektromotore za brisače ili podizače stakala na motornim vozilima. Osmislili smo i razvili rješenje koje je integrirano na njihov stroj koji treba kontrolirati jesu li utori na koje idu magneti pravih dimenzija. Tolerancije su tu iznimno male, ispod desetinke milimetra i bio je pravi izazov kako riješiti s kamerom, hardverom i softverom da će taj magnet tamo stati. Također, za jednu slovensku tvrtku, koja radi nešto slično s elektromotorima za čamce, razvili smo rješenje koje validira da su zupci na glavi kod sklapanja elektromotora u pravom položaju i da ispravno ulaze jedan u drugi – priča Filip, dok nam pokazuje njihovo novo rješenje – Protostar Vision Box, razvijen za jednu od naših najvećih prehrambenih tvrtki.
 
– Riječ je o hardverskom rješenju koje s kamerama i senzorima pomaže u kontroli proizvoda u bocama. Njima je bitno da se kontrolira je li čep dobro zavrnut na boci, jer ako nije, doći će do istjecanja u transportu ili do kvarenja proizvoda što će izazvati poslovnu štetu. Tu je i dodatni senzor koji detektira je li boca dovoljno napunjena. S druge strane je softver, kao nekakav mozak svega ovoga, gdje je algoritam koji mora obraditi sliku s kamere da bi detektirao da čep nije u dobroj poziciji. Kroz softversku platformu svi se ti podaci mogu prikupljati, vizualizirati, obrađivati i plasirati krajnjem klijentu – pojašnjava Filip, dok njegov kolega i prijatelj još od fakulteta, Aldin Ćebo, suosnivač i voditelj razvoja tvrtke, dodaje kako je softver rezultat njihova rada i razvoja.
 

 
– Često u industriji postoje gotova rješenja koja se samo implementiraju, ali mi razvijamo svoja rješenja, poput ovog softvera – istaknuo je Ćebo. Puno su im pomogli i Europski strukturni i kohezijski fondovi, na koje se redovno javljaju. Jedan od tih projekata je i ‘‘Unaprjeđenje i automatizacija sustava “VirtuAI Annotation” – prilagodba alata zahtjevima tržišta razvoja tehnologija umjetne inteligencije‘‘ za koji su dobili 1,3 milijuna kuna.
 
– To nam je dalo početni zamah. Algoritmi AI se treniraju na velikim količinama slika i podataka. Slikovito, da bismo detektirali gdje čep nije dobro zatvoren, mi tom algoritmu moramo dati jako puno slika i označiti mu gdje je dobro, a gdje nije. No to nije jednostavno i prilično je skupo prikupiti toliku količinu slika, pa je naš pristup bio da tu scenu kreiramo virtualno, da napravimo 3D model boce koji je realističan i za koji mi sami možemo iskreirati podatke. Onda time možemo manipulirati i napraviti masu scenarija oko boce – pojasnio je Filip, dok Aldin kaže kako je to posebno bitno “u današnje vrijeme kad su jako napredovali sustavi za razvoj igrica. Grafika je jako otišla naprijed i nekad kad ispred sebe imaš dvije slike, ne znaš koja je prava, a koja nije. Sve je jako realistično”. Trenutno rade i na jednom projektu, čiji su idejni začetnici, ali surađuju sa zagrebačkim FER-om te tvrtkama Orqa iz Osijeka i Kraken iz Zagreba. Razvijaju sustav dronova koji će u skladištima letjeti i prikupljati podatke s visokih polica, primjerice za inventuru ili rasute terete. Kad je, pak, riječ o suradnji sa ESA-om, za njih su razvili softverski paket za bržu i efikasniju obradu podataka koje prikupljaju sateliti.
 

 
– Satelita je sve više i nije jednostavno poslati podatke na Zemlju, jer se šalju s 500 km, pri čemu podaci rastu eksponencijalno, a antene, linkovi, oprema… koja to treba slati ne raste tako brzo. Ideja je da se, pošto su sateliti opremljeni jakim računalima, obrada podataka vrši na samom satelitu, kako bi se sve ono nepotrebno već tamo odbacilo. Razvili smo paket koji to omogućava i da se implementira na neki specifični hardver. To je jako rana faza projekta, no s tim se ide dalje i postoje naznake da bi moglo ići na testiranje na jednu satelitsku platformu. Također, u suradnji s FER-om za ESA-u razvijamo i modul koji karakterizira svjetlosno onečišćenje na zemlji, koje je sve veći problem, kako za astronome koji ne vide nebo, do građana kojima remeti cikluse dan-noć. Taj se modul sastoji od senzora, koji treba letjeti na satelitu u niskoj orbiti i prikupljati to svjetlo koje dolazi sa zemlje te raditi s algoritmima analize tih signala, koliko ima kojih pojedinih lampi na zemlji, koliko je onečišćenje u kojem dijelu svijeta… Imamo dogovor s jednom tvrtkom, koja planira lansirati jedan veliki satelit, da nam daju jedan mali slot, odnosno poziciju na satelitu da stavimo naš modul – istaknuo je Filip.
 
Što drugo reći na kraju, nego da se ova tvrtka već sad izdigla iznad značenja njezina imena, ali ne kane ga mijenjati, jer i dalje planiraju rasti i razvijati se. Također, cilj im je i povećati interes za tehnologijom i umjetnom inteligencijom, pa na tu temu ovoga svibnja, treću godinu za redom, u Osijeku organiziraju konferenciju Bounding Box, gdje okupljaju znanstvenike, industriju…, kako bi se pričalo o novitetima u tom svijetu.
 

 
Cijeli članak je dostupan na portalu jutarnji.hr

Share